Važnost geološkog istraživanja: sprečite probleme pre početka radova

Geološko istraživanje predstavlja ključnu fazu u planiranju i realizaciji građevinskih i infrastrukturnih projekata. Bez kvalitetne geološke analize, izvođenje bilo kakvih radova na terenu može dovesti do ozbiljnih tehničkih i finansijskih problema. U ovom članku detaljno ćemo objasniti kako geološko istraživanje funkcioniše, zašto je neophodno i koje posledice mogu nastupiti ako se izostavi ova faza pripreme. Cilj je da se kroz jasan i tehnički utemeljen tekst prikaže značaj pravilnog razumevanja podzemnih uslova pre početka radova.

O čemu se radi?

Geološko istraživanje je niz metoda i radnji koje omogućavaju detaljno sagledavanje osobina podzemlja pre nego što se započne bilo kakav građevinski, rudarski ili hidrogeološki projekat. Radi se o prikupljanju podataka koji se odnose na litološki sastav, strukturu, stabilnost i hidrogeološke karakteristike terena. Ovi podaci su osnova za projektovanje temelja, određivanje metoda gradnje, odabir opreme i predviđanje potencijalnih rizika.

Bez obzira da li se radi o izgradnji kuće, poslovnog objekta, bušenju bunara, tuneliranju ili postavljanju gasovoda, geološko istraživanje daje neophodnu sliku o stanju tla i stena. Na osnovu dobijenih rezultata izrađuju se geotehnički i inženjersko-geološki izveštaji koji se dalje koriste u projektovanju.

Osnovni ciljevi geološkog istraživanja su:

  • Identifikacija tipova stena i zemljišta
  • Utvrđivanje nosivosti terena
  • Određivanje nivoa podzemnih voda
  • Procena rizika od klizišta, erozije i zemljotresa
  • Karakterisanje postojećih pukotina, rascepa i diskontinuiteta

U suštini, geološko istraživanje je alat za donošenje odluka. Ono omogućava inženjerima, geolozima i investitorima da sagledaju sve faktore koji mogu uticati na sigurnost, efikasnost i troškove projekta.

Kako se to radi?

Proces geološkog istraživanja praktično počinje mnogo pre izlaska na teren. Prvi korak je proučavanje dostupne dokumentacije, starih karata, postojećih izveštaja i satelitskih snimaka. Analiza istorijskih i javno dostupnih podataka daje osnovnu predstavu o terenu.

Nakon toga sledi faza terenskih istraživanja. Ova faza uključuje više metoda, a izbor metoda zavisi od vrste projekta, dubine istraživanja i složenosti terena.

Metode terenskog istraživanja

1. Vizuelno-morfološka analiza – uključuje pregled terena, identifikaciju postojećih geoloških formacija, pukotina, klizišta i erozionih zona.

2. Bušenje istražnih bušotina – koristi se za uzimanje uzoraka sa različitih dubina. Bušotine mogu biti mehaničke (rotaciono ili udarno bušenje), ručne ili automatske, u zavisnosti od dubine i materijala.

3. In-situ ispitivanja – podrazumevaju testove na licu mesta, kao što su SPT (Standard Penetration Test), CPT (Cone Penetration Test), presioni testovi i testovi infiltracije.

4. Geofizičke metode – koriste se za dobijanje slika podzemnih struktura bez direktnog bušenja. Najčešće se koriste seizmičke metode, geoelektrične profilacije i georadar (GPR).

5. Laboratorijske analize – uzorci uzeti iz bušotina se šalju u laboratoriju gde se ispituju njihova granulometrijska struktura, mineralni sastav, zbijenost, kohezija, poroznost, propustljivost i druge fizičko-mehaničke osobine.

Izrada izveštaja

Na osnovu prikupljenih podataka izrađuje se geološki ili geotehnički izveštaj. Ovaj dokument sadrži:

  • Opis lokacije i geološkog okruženja
  • Stratigrafsku kolonu – prikaz slojeva sa dubinama
  • Analizu stabilnosti terena
  • Analizu podzemnih voda
  • Preporuke za temeljenje i izvođenje radova
  • Procenu rizika i predlog mera zaštite

Izveštaj je ključni dokument za projektante i izvođače radova. On omogućava pravilno dimenzionisanje temelja, izbor građevinskog materijala i procenu potrebnih sanacionih mera, ako su neophodne.

Šta se dešava ako to ne uradimo?

Ignorisanje geološkog istraživanja može dovesti do ozbiljnih posledica. U nastavku su najčešći problemi koji nastaju kao posledica neispitanog terena:

1. Neadekvatno projektovanje temelja

Ako se ne zna nosivost zemljišta, postoji velika verovatnoća da će temelji biti pogrešno dimenzionisani. To može dovesti do sleganja objekta, pojave pukotina na zidovima, pa čak i do urušavanja.

2. Povećani troškovi gradnje

Bez preciznih podataka, izvođači često moraju da rade izmene u toku gradnje. To povećava troškove materijala, radne snage i produžava rokove. U nekim slučajevima, započeti radovi se moraju potpuno obustaviti.

3. Sudske tužbe i gubitak investicije

Ukoliko dođe do oštećenja objekta zbog lošeg temeljenja, investitori i izvođači mogu biti izloženi tužbama. Osiguravajuće kuće često ne pokrivaju štete izazvane neispitanim terenima.

4. Aktiviranje klizišta

U brdskim predelima, bez geološke procene, postoji veliki rizik od aktiviranja klizišta. Teren koji na prvi pogled deluje stabilno može postati opasan nakon izgradnje puta, kuće ili rezervoara.

5. Problem sa podzemnim vodama

Ako se ne zna nivo i smer kretanja podzemnih voda, moguće su poplave u podrumima, podizanje ploča temelja i degradacija materijala zbog vlage. Takođe, bušenje bunara bez hidrogeološke analize često dovodi do neefikasnog crpljenja ili kontaminacije vode.

6. Ograničenja u korišćenju objekta

Objekat izgrađen na lošem terenu može imati ograničenu funkcionalnost. Na primer, industrijska hala možda neće moći da koristi teške mašine zbog slabog tla. Isto važi i za saobraćajnice koje mogu brzo propasti ako je podloga nestabilna.

7. Gubitak ljudskih života

U najtežim slučajevima, neispitan teren dovodi do katastrofalnih posledica. Urušavanja, klizišta ili eksplozije gasova iz podzemlja mogu ugroziti živote ljudi. Ovakvi incidenti su retki, ali se dešavaju upravo zbog neodgovarajuće pripreme.

Zaključak

Geološko istraživanje nije trošak – to je investicija u sigurnost, efikasnost i ekonomičnost projekta. Bez ove faze, svaki građevinski poduhvat se izlaže riziku. Kvalitetna analiza podzemlja omogućava precizno planiranje, smanjuje mogućnost grešaka i štiti investiciju.

U savremenom građevinarstvu i inženjeringu, odluke se donose na osnovu podataka. Geološko istraživanje je izvor tih podataka. Zato je neophodno da bude sprovedeno od strane stručnih lica sa odgovarajućom opremom i iskustvom. Samo tako se mogu izbeći problemi koji mogu nastati godinama nakon završetka radova.

Kontakt informacije

Za dodatne informacije, konsultacije i podršku u vezi sa geološkim istraživanjima, možete se obratiti stručnom timu na sledeći broj telefona:

064 669 4209

Više informacija dostupno je na sajtu: bunar.rs